Kako proizvesti organsku i funkcionalnu hranu u svom vrtu?

balkonski vrt

Diljem svijeta sve više raste svijest o značaju uzgoja zdrave, kvalitetne i funkcionalne hrane kao ključnog uvjeta za bolji, zdraviji i duži život ljudi. Sve veći broj ljudi se odlučuje za uzgoj voća, povrća ili začinskog bilja u uređenim urbanim vrtovima jer vrlo često ne vjeruju u kvalitetu, sigurnost, podrijetlo i zdravlje onog što se nudi u trgovinama. Kupljeno voće i povrće ponekad može zadržati svoj savršeni izgled tjednima, ali mu okus četo zna biti neuobičajen (brašnast, plastičan, slabe arome…). Također, takvo voće i povrće može sadržavati različite tvari koje mogu imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje (pesticidi, teški metali, hormoni, repelenti…). Tretiranja plodova različitim kemikalijama, s ciljem da izdrže duga putovanja, mogu za posljedicu imati drastično smanjenje sadržaja korisnih bioaktivnih komponenata (vitamini, polifenoli, minerali, pigmenti). Navedeno smanjenje može imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje i kvalitetu života. 

Kako se to može ispraviti? 

Jedno od mogućih rješenja je kupovina voća i povrća od provjerenih ekoloških proizvođača koji posjeduju odgovarajuće certifikate o načinu uzgoja i podrijetlu.

Drugo rješenje, koje zahtjeva malo više vremena i truda, je uspostava vlastitog organskog vrta, svoje male oaze zdrave i kvalitetne hrane bez upotrebe agrokemikalija, pesticida i drugih spojeva koji mogu imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, ali i zdravlje korisnih insekata, poput pčela. Odabrana parcela na kojoj će biti organski vrt bi trebala biti udaljena od glavnih prometnica te što dalje od raznih drugih izvora zagađenja (tvornice, termoelektrane, itd.). Površina vrta ne mora biti velika. Vertikalni vrt, primjerice zauzima relativno malu površinu, a prinosi mogu biti zamašni. Nadalje, kombinacija uzgoja povrća i začinskog bilja može biti idealna baš za male prostore. Uzgoj ljutih papričica ili cherry rajčica u kombinaciji s peršinom ili bosiljkom privlačan je svakom ljubitelju dobre hrane.

Za organski uzgoj bilja na određenoj parceli potrebno je sve dobro isplanirati, od odabira parcele, preko analize tla (važno je napraviti analizu tla kako bi se dobila informacija o tome što točno tlu nedostaje ili čega ima previše) kako bi se mogao napraviti plan ekološke gnojidbe, do tipa biljne kulture koju želimo uzgajati. Planiranje se uvijek provodi u zimskim mjesecima kada još nije ni počelo buđenje prirode. Tada bi se trebalo razmisliti o odabiru parcele, te s kojim voćem, povrćem ili začinskim biljem želite obogatiti svoj jelovnik. Prije postupka sadnje biljnih kultura potrebno je pripremiti tlo. Ako je tlo iscrpljeno, te ima manjak hranjivih sastojaka, razvoj biljnih kultura i broj plodova neće biti zadovoljavajući. Osim toga, sjeme koje se koristi za uzgoj biljnih kultura mora biti provjerene kvalitete. Ako je moguće, birajte sjeme proizvedeno ekološkim uzgojem i po mogućnosti sjeme autohtonih sorti za određeno područje.

Header stabljika

Kod uzgoja voća, povrća i začinskog bilja jako je važna ishrana/prihrana i zaštita biljnih kultura. U uvjetima organskog uzgoja valja značajno smanjiti korištenje agrokemikalija i svih onih sredstava koja mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje. Osim upotrebe sredstava koja postoje na tržištu, potrebno je početi koristiti nove metode i tehnologije u ishrani, prihrani, i zaštiti bilja.

Jedna od novih metoda/tehnologija u ishrani/zaštiti bilja je i formulacija „mala kapsula za veliku biljku“. Navedena formulacija posjeduje 3 u 1 efekt: ishrana/prihrana, zaštita i vremensko otpuštanje hranjivih/zaštitnih tvari kada je to biljnoj kulturi najpotrebnije. Važno je napomenuti da svaka biljna kultura zahtjeva svoj posebni pristup, sve u svrhu postizanja što kvalitetnije proizvodnje „funkcionalne“ hrane. Formulacija mikrokapsula se primjenjuje kod sadnje biljnih kultura u tlu (otvoreno polje, staklenik ili hidroponski uzgoj) ili se može primijeniti postupkom prskanja kod folijarne prihrane/zaštite bilja. Ovim pristupom se smanjuje upotreba velike količine agrokemikalija u ishrani/zaštiti biljnih kultura, te se smanjuje broj potrebnih tretiranja tijekom vegetacijskog perioda. Posebnim pristupom ishrane/zaštite bilja postiže se proizvodnja „funkcionalne“ hrane, tj. hrane obogaćene bioaktivnim komponentama koje imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje i kvalitetu života.

Osim sredstava za ishranu/zaštitu bilja u organskoj proizvodnji se koriste i biljke koje pomažu u uzgoju pojedinih biljnih kultura (dobrosusjedski odnosi). Uvijek je važno znati da se ne mogu zajedno saditi biljke iz iste porodice, jer su one konkurenti u korištenja istih hranjiva i svih drugih resursa, te može doći da značajnog manjka mikro i makro nutrijenata.  

salata

Postoji veliki broj različitih kombinacija dobrih i loših susjeda. Ovdje ćemo navesti samo neke od dobrih susjeda:

Peršin – najviše vole rajčice (štiti korijen od isušivanja).

Češnjak – općenito daje zaštitu od gljivičnih bolesti, truleži i plijesni.

Kadulja – daje zaštitu od puževa golaća.

Bosiljak –  svojim mirisom odbija lisne uši, grinje i komarce.

Matičnjak – privlači korisne insekte poput bubamara i pčela.

U tablici su navedeni neki od primjera i dobrih i loših biljnih susjeda kod uzgoja različitih biljnih kultura  u vrtu:

 

VRSTA POVRĆA

DOBAR SUSJED

LOŠ SUSJED

blitva

mrkva, grah, radič, rotkva, zeljaste biljke

 

luk

tikvice, kopar, salata, mrkva, krastavci, matovilac, cikla, jagode

češnjak, grašak, krumpir, grah

salata u glavicama

šparoge, luk, grašak, kopar, kukuruz, krastavci, matovilac, rajčica, poriluk, celer

peršin

grašak

salata u glavicama, koraba, kopar, mrkva, radič, tikvice, krastavci

luk, češnjak, krumpir, rajčica, poriluk, kupus

cikla

šparoge, salata, luk, grašak, krastavci, blitva, rajčica, špinat, grah, češnjak

mrkva, kukuruz, krumpir, poriluk,

rajčica

češnjak, koraba, mrkva, špinat, cikla, peršin, rotkva, celer

grašak, krumpir, krastavci

špinat

koraba, krumpir, matovilac, rajčica, radič, celer

cvjetača, rukola

krastavci

mahune, grašak, luk, poriluk, salata

rotkva, cikla, kupusnjače, mrkva, rajčica, krumpir

krumpir

mahune, bob, špinat, kupusnjače

grašak, krastavci, češnjak, cikla, luk, tikvice, rajčica

kupusnjače

grah, kopar, endivija, grašak, špinat, rajčica, poriluk

češnjak, luk, krastavci, krumpir

mahune

krastavci, krumpir, blitva, špinat, tikvice

grašak, češnjak, luk, poriluk, rajčica, cikla

češnjak

krastavci, mrkva, cikla, rajčica

grašak, kupusnjače, mahune, krumpir, poriluk, luk

Sve navedeno su samo napomene koje se mogu koristiti u organskom uzgoju zdravije, kvalitetnije i „funkcionalne“ hrane budućnosti.

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest

This Post Has 2 Comments

  1. BrianGlome

    Simply had to mention I’m just relieved that i happened on the web page!

  2. JamesIroff

    I adore this website – its so usefull and helpfull.

Leave a Reply